Konferencija “Pametni otoci”

27. rujna 2021. u Društvenom centru Lastovo u suradnji s partnerom Općinom Lastovo organizirana je konferencija Pametni otoci u sklopu koje je održano pet predavanja.

Nenad Starc je kroz “Pametne otoke” i SMART definiciju, ali i zakonodavni okvir, istaknuo važna pitanja – koliko smo odmakli u uvođenju otoka u ulogu pametnog, koliko je predložak održivosti, upravljivosti, dostižnosti, realističnosti i ostvarljivosti ostvariv u našim uvjetima, treba li otočane koji od davnina znaju što je održivost poučavati tako nečemu te koja je uloga otočne razvojne politike u ispunjenju SMART ciljeva.

Ugo Toić podijelio je iskustva “Pametnog otočja Cres – Lošinj” te pojasnio kako je Otočna razvojna agencija (OTRA) definirala cilj svog djelovanja prožimajući održivi razvoj s odrednicama pametnog otoka. Kako bi takav koncept što više približili otočnoj zajednici otvorena je Facebook stranica „Pametno otočje Cres-Lošinj“ koja se koristi kao osnovni komunikacijski alat u promociji tema vezanih za održivi i pametni razvoj. Dotaknuo se i uloge turizma koju ista ima u kreiranju pametnih otoka, ali i važnost pametnih stanovnika bez kojih pametni razvoj nije moguć.

Kroz „Ulogu LEADER/CLLD pristupa u oblikovanju pametnih područja“ Manuela Antičević je pojasnila kako sama metoda provedbe LEADER/CLLD pristupa nosi značajan potencijal da doprinese kreiranju pametnih otoka, ponajviše stoga što pametna rješenja počivaju upravo na sposobnosti otkrivanja odnosa među datostima koje imaju upliv na okolnosti na koje želimo utjecati i oblikovati ih. Sudionici su upoznati sa uspješnim i manje uspješnim projektima i  inicijativama na području djelovanja LAG-a i FLAG-a Škoji, kroz prikaz potencijala i teškoća u kreiranju višesektorskih programa i projekata.

Vjeran Piršić u svom predavanju “Jesu li pametni otoci zaista pametni i kako se mi na Krku ne pravimo pametni (osim ponekad)” u usporedbi pametnih otoka u povijesti i očekivanjima pametnih otoka u budućnosti istaknuo važnost definiranja ugroza (klimatske promjene, masovni turizam, razaranje poljoprivrede,..), načine odgovora na iste te nužnosti jasne vizije razvoja što dovodi do stvaranja nove paradigme: održivi otok + zelena tranzicija + dobra vlast = pametni otok što je pravi izazov za znanstvenike, praktičare te lokalnu politiku.

Marija Vukov je kroz “Za Zlarin bez plastike” predstavila inicijativu koja je imala za cilj da Zlarin postane otok bez plastike za jednokratnu upotrebu te da i druge zajednice potakne da pokrenu i uvedu promjene koje su nužne za održivi način života. Uz aktivnosti i izazove s kojima su se susreli u realizaciji, inicijativa je rezultirala znatno smanjenom količinom otpada na otoku te su potaknute druge zajednice da se odvaže i krenu istim putem u održivu budućnost.

Projekt sufinancira Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Ukupna vrijednost projekta:
1.269.638,89 HRK

Iznos sufinanciranih sredstava od strane EU:
1.079.193,06 HRK

Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Udruge Dobre DobričevićStajališta izražena na stranici isključiva su odgovornost Udruge Dobre Dobričević i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Aktivnosti programa/projekta provode se uz financijsku podršku Zaklade “Kultura nova”.