Predavanja / okrugli stolovi – Program Pametni otoci
U Društvenom centru Lastovo od 20.-24. rujna 2021., u suradnji s partnerom Općinom Lastovo, održana su 5 predavanja/okrugla stola iz Programa Pametni otoci.
Kroz “Kulturu stanovanja na otoku” Mariana Bucat je istaknula samoodrživost otoka koja je primarna tema Deklaracije o pametnih otocima. Deklaracija upravo ističe kako je bogato tradicijsko naslijeđe i kultura suradnje kakva postoji na otocima ključna za društvene inovacije i bottom-up inicijative u procesima upravljanja te je na primjeru Lastova, naročito lastovske kuće, kulture stanovanja i kultiviranja neposrednog stambenog okoliša, a onda i pripadajućih suvremenih interpretacija prikazala spontane i planirane društvene inovacije.
“Optimalno upravljanje zemljištem na otoku” predstavila je Marijana Mastilović uz pregled sastava zemljišnih knjiga, zk uloška te upisa (uknjižbe, predbilježbe i zabilježbe). Kroz uknjižbu prava vlasništva dotaknula se društvenog vlasništva, općenarodne imovine te prava korištenja kao i pomorskog dobra, ali i drugih tema koje su od važnosti za razumijevanje gospodarenja zemljištem na otocima.
Ana Stamičar je kroz “Pokušaje smanjenja utjecaja klimatskih promjena” analizirala zeleni dio krajolika lastovskih uvala, prikazala autohtone i druge pogodne vrste otporne na neposredni i posredni utjecaj mora te druge pozitivne učinke kulture sadnje primjerene morskoj obali. Kako se u Deklaraciji o pametnim otocima navodi, brojni su otoci već odavno počeli poduzimati lokalne, a time i specifične, akcije kojima bi se naselja i kultivirani krajolik mogli uspješno oduprijeti klimatskim promjenama.
Kroz “Primjenu prostornog planiranja na otoke” Jelena Borota je istaknula važnost uključivanja širokog broja sudionika u proces planiranja, posebno prostornoga, što bi kao dugoročnu posljedicu trebalo imati široku socijalnu uključenost otočana. Budući da je prostorno planiranje disciplina koja je velikom broju ljudi apstraktna, predstavljen je i UPU Sv. Nedilje, relativno izoliranog naselja na otoku Hvaru, koji svakako spada u primjere dobre prakse.
Jana Kačar je kroz “Tretman granice mora i otočnog kopna” pojasnila definiciju granica mora i otočnog kopna, ali i istakla probleme stvarnog stanja u prostoru te je prikazala primjer Pasadura. Također se dotaknula i očekivanih posljedica globalnog zatopljenja, posebice vezanih za podizanje razine mora te se postavlja pitanje što sa granicom u budućnosti.
Projekt sufinancira Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Ukupna vrijednost projekta:
1.269.638,89 HRK
Iznos sufinanciranih sredstava od strane EU:
1.079.193,06 HRK
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Udruge Dobre Dobričević. Stajališta izražena na stranici isključiva su odgovornost Udruge Dobre Dobričević i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Aktivnosti programa/projekta provode se uz financijsku podršku Zaklade “Kultura nova”.